SIEPA
Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza Republike Srbije
Na ovim stranicama možete pronaći sve neophodne informacije vezane za izvoz nameštaja i ostalih proizvoda.
Informacije su preuzete sa internet stranica Agencije SIEPA: www.siepa.gov.rs
O Agenciji SIEPA
Časopis INVESTICIJE
Priručnik za izvoznike
Aktuelne vesti Agencije SIEPA
Časopis za izvoznike EXPORTER
EXPORTER 14
Zelena revolucija
Krajem prošlog veka svet je
intezivno počeo da obraća pažnju
na životnu sredinu, a paralelno sa
tim se razvila i potreba za što zdravijim
načinima ishrane. Fundamentalni
zaokret u javnom mnjenju gde se na
prirodnu okolinu ne gleda kao nešto
Bogom dano, već kao na jedini dom koji
mora da se neguje i čuva. Svetske vlade
su se oglasile uvođenjem zakonskih
regulativa koje su zauzvrat stimulisale
razvoj biznisa vezanih za ovu industriju.„Ekološki marketing“, „Marketing zaštite životne sredine“ i „Zeleni marketing“
su neki od pojmova koji se koriste za
marketing proizvoda koji su povoljni zaživotnu sredinu.
Složenost koncepta
Devedesete godine prošlog veka su
nazvane „dekadom životne sredine“
ili „dekadom planete Zemlje“, jer su
ekološka i društvena briga značajno
uticale na kupovne odluke potrošača.
Zabrinutost za okolinu u kojoj živimo i u
skladu sa tim potreba kupaca za zelenim
proizvodima je dovela do razvitka
zelenog marketinga.
Definicija ove vrste marketinga
stvara izazov sam po sebi, jer njegove
definicije u komercijalnom, sociološkom
i ekološkom smislu imaju donekle
kontradiktorno značenje. Marketing
proizvoda za koje se pretpostavlja
da su sigurni za čovekovu sredinu
je komercijalna definicija, razvoj i
marketing proizvoda koji su dizajnirani
da imaju minimalno negativne uticaje
na sredinu ili da poboljšaju njen kvalitet
je sociološka definicija, a ekološka
definicija se odnosi na trud organizacija
da promovišu, pakuju i prave proizvode
koji su odgovarajući i prihvatljivi zaživotnu sredinu.
Identifikacija potrošača
Zeleni marketing obuhvata veliki
spektar aktivnosti koje uključuju
modifikovanje proizvoda, procesa
proizvodnje, pakovanja i reklamiranja.
Pre svega toga svakako treba locirati i
identifikovati ciljnog potrošača, potom
proceniti koliko je ta grupa informisana
i kolika je dodatna edukacija potrebna
da bi se ona proširila ili učvrstila.
Ukoliko se posmatra demografija
kupaca ekološki prihvatljivih proizvoda,
žene su zainteresovanije za životnu
sredinu od muškaraca, češće kupuju
organske proizvode i više se bave
sortiranjem otpada za reciklažu.
Međutim, muškarci i žene su jednako
zastupljeni u aktivnostima očuvanja
sredine u kojoj živimo. Takođe, osobe
sa većim novčanim primanjima i
nivoom obrazovanja, samim tim i većim
pristupom informacijama, često više
obraćaju pažnju na organske proizvode iživotnu sredinu.
Psihološki pokazatelji potrošača
nam govore da osobe sa konzervativnim
vrednostima ne žele da komplikuju život
sa promenama ili ne žele da budu deo
nečega što nije u skladu sa osnovnim
normama i samim tim nisu otvoreni
za promene u kupovnim standardima
i zelenim proizvodima. S druge strane
osobe koje kupuju ekološke proizvode
pridaju veći značaj internim vrednostima
kao što su sreća i lično ostvarivanje, dok
osobe koje nisu naklonjene kupovini
ovog tipa proizvoda više cene eksterne
vrednosti kao što su osećaj pripadnosti,
poštovanja i sigurnosti.
Posmatranje ponašanja kupaca koji
koriste zelene proizvode u velikoj meri
je pokazalo da na njih veliki uticaj ima
mišljenje drugih ljudi, države i ekoloških
grupa, takođe oni imaju jak identitet i
visok stepen zabrinutosti za okolinu. Za
razliku od njih, kupci koji slabo kupuju
zelene proizvode su mišljenja da je ove
proizvode teško pronaći na tržištu.
Grupa kupaca pod popularnim
nazivom „Zeleni aktivisti“ su definitivno
ciljna grupa, jer su najvišeg obrazovnog
nivoa, rade na visoko kvalifikovanim
poslovima (srednji i visoki menadžment,
intelektualci, naučnici i umetnici) i
imaju najviša primanja. Treba voditi
računa da oni isto tako pokazuju veliki
skepticizam prema promotivnim i
marketinškim tvrdnjama.
---
|