SIEPA
Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza Republike Srbije
Na ovim stranicama možete pronaći sve neophodne informacije vezane za izvoz nameštaja i ostalih proizvoda.
Informacije su preuzete sa internet stranica Agencije SIEPA: www.siepa.sr.gov.yu
O Agenciji SIEPA
Časopis INVESTICIJE
Priručnik za izvoznike
Aktuelne vesti Agencije SIEPA
Časopis za izvoznike EXPORTER
EXPORTER 7
Internet u spoljnotrgovinskom poslovanju
Primena interneta predstavlja neminovnost savremenog načina poslovanja u razvijenim
zemljama. Šireći se u sve više poslovnih aktivnosti kompanija, internet je prožeo gotovo
svaku poru privrednog života.
Celokupni lanci snabdevanja (od proizvodnje, preko distribucije
do finalne potrošnje) su efikasnije vezani i upravljani
(supply chain management) uz pomoć primene savremenih
internet tehnologija. Iako u zaostatku, zbog problema sa
infrastrukturom, potrebnom oprememom, malim ulaganjima i
edukacijom i domaća privreda je prihvatila pogodnosti ovakvog
vida poslovanja, naravno ne u tako velikoj meri kao što je to slučaj
u zemljama sa razvijenim ekonomijama. Domaći privrednici u
velikoj meri koriste osnovne pogodnosti kao što su elektronska
pošta i neke vidove elektronskog marketinga – dakle standardne
mogućnosti koje nudi internet. Međutim, nemaju razvijenu internet
marketing strategiju, koja bi celovito obuhvatila svaki aspekt
izvoznog internet marketinga i integralno predstavila domaću
ponudu na stranim tržištima. Ovo bi se odrazilo na jačanje
domaćeg brenda i ukupnog izvoza na stranim tržištima.
Ako se osvrnemo samo na uštedu vremena, papira i povećanu
efikasnost poslovanja primenom osnovnih aspekata inerneta (elektronske
pošte, prezentacija, elektronskog marketinga i tome slično),
uočićemo kao rezultat uvećanu produktivnost. Ako je poznato da je
B2B (Business-To-Business) aspekt elektronskog poslovanja veoma
rasprostranjen i nalazi sve širu primenu u spoljnotrgovinskom
poslovanju razvijenih privreda i ako su njegove prednosti znatno
povećanje produktivnosti kompanija učesnica u spoljnotrgovinskim
poslovima, vidimo osnovne ciljeve ka kojima domaća privreda treba
da teži. Ovaj poslovni model postaje standard poslovanja u svetu.
Da bi stekle i očuvale konkurentsku poziciju, domaće izvozne kompanije
bi, pored usmeravanja na proizvodnju prilagođenu svetskim
potrebama po pitanju kvaliteta, trebalo da prate i ispune i kriterijume
i okvire pod kojima se odvija sam proces razmene.
U istraživanju su podjednako bile zastupljene izvozne kompanije
različitih veličina i delatnosti, smeštene u različitim regionima, što
ispitivani uzorak čini vrlo relevantnim.
Istraživanje je pokazalo da 87,5 odsto ispitanih kompanija
koristi internet za pronalaženje potencijalnih spoljnotrgovinskih
partnera, dok se 80 procenata njih informiše o ponudi i tražnji
na stranim tržištima putem interneta. Da bi se informisalo o svetskim
izvoznim trendovima i aktuelnostima 62,5 odsto kompanija
koristi internet, a više od polovine ispitanika (55%) kupuje sredstva
za rad i poluproizvode preko interneta. Marketing aktivnosti obavlja
65 procenata kompanija uz pomoć interneta. Primena interneta
u ovim značajnim
segmentima spoljnotrgovinskog poslovanja upućuje na to da domaća
izvozna privreda u visokoj meri koristi savremene tehnologije i
načine poslovanja radi realizovanje svojih poslovnih aktivnosti.
Na pitanje da li koriste elektronsko naručivanje i ostale vidove
B2B (Business to Business) elektronskog poslovanja, više od polovine
ispitanika (55%) je odgovorilo da ih ne koristi. Njih pet procenata nije
bilo sigurno u značenje tog pojma, 20 odsto kompanija planira da
implementira elektronsku trgovinu u svoje poslovanje u narednom
periodu, a njih 20 procenata koristi pogodnosti elektronske trgovine.
Kako je efikasnost koja se postiže uvođenjem modela elektronskog
poslovanja u kompaniju izuzetno povećana – o čemu
govore brojne svetske studije i trendovi, 72 odsto kompanija je
odgovorilo da je upoznato, dok je njih 28 procenata odogovorilo
da nije upoznato sa trendom.
Kreiranje uspešne marketing strategije na internetu približilo
bi domaću privredu svetskim standardima i otvorilo niz pogodnosti
na stranim tržištima, pogotovo one vezane za prepoznatljivost
i konkurentnost na njima. Možemo primetiti
da je najviše kompanija, njih 57,5 odsto, prijavljeno u domaće
baze podataka, a polovina ispitanika je prijavljena i u strane baze
podataka. U proseku kompanije su prijavljene u jednoj do 10 baza
podataka. Ovi aspekti, pogotovo prijave u strane baze podataka, bi
se mogli poboljšati, što bi povećalo konkurentnost i prepoznatljivost
domaćeg brenda (Brand Awareness) i privrede, otvorivši
mogućnost za bolju realizaciju ponude na stranim tržištima.
Na stranim specijalističkim sajtovima se reklamira 7,5 odsto
izvoznih kompanija, što je segment koji bi trebao takođe da se
poboljša, u zavisnosti od mogućnosti samih preduzeća. Ako znamo
da se strane kompanije, potencijalni saradnici domaćih izvoznika,
isto tako informišu preko specijalističkih sajtova i traže partnere,
onda je potrebno uložiti određene marketinške napore upravo u
te oblasti. Slično, samo 12,5% učesnika u istraživanju ima izvoznu
internet marketing strategiju, što je aspekt koji bi kompanije koje
posluju sa stranim preduzećima trebalo da unaprede.
Ovim istraživanjem utvrdili smo da internet ostvaruje značajan
uticaj na poslovne aktivnosti kod dve trećine kompanija, što pokazuje
o velikom značaju interneta na domaće spoljnotrgovinsko poslovanje.
Izvozne kompanije trebalo bi da rade na kreiranju integralne internet
marketing strategije, kao i da primenjuju osnovne pogodnosti interneta
u svom poslovanju, kao što je, na primer, reklama, kao i da prate
tokove u ovoj oblasti i prilagođavaju se promenama.
M. Stajić
|