O NAMA  |  INDUSTRIJA NAMEŠTAJA  |  USLUGE PORTALA  |  NAŠI PARTNERI  |  KONTAKT  |  AKTUELNO   E-SHOP  ENGLISH    
USLUGE PORTALA
 Premium članovi 
 Baneri 
 Virtuelna prezentacija 
 Prioritetno mesto 
 Tržište ponude/tražnje 
Unesite ponudu ili potraznju
Ponudite usluge i robu - potražite najbolje cene
Upišite vašu kompaniju
POSLOVNI IMENIK
 Spavaće sobe  
 Dnevne sobe  
 Dečije sobe
 Kupatila
 Kuhinje
 Kancelarijski nameštaj  
 Specijalan nameštaj
 Podovi i obloge
 Osvetljenje prostora
•  Vrata i prozori
•  Prerada drveta
•  Mašine i alati
 Usluge i trgovina 
 Repromaterijal

SIEPA

Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza Republike Srbije

Na ovim stranicama možete pronaći sve neophodne informacije vezane za izvoz nameštaja i ostalih proizvoda.

Informacije su preuzete sa internet stranica Agencije SIEPA: www.siepa.sr.gov.yu


O Agenciji SIEPA

Časopis INVESTICIJE

Priručnik za izvoznike

Aktuelne vesti Agencije SIEPA

Časopis za izvoznike EXPORTER
      
           EXPORTER 6

ITALIJA

Od porodične manufakture do svetske sile

Od neprocenjive važnosti za vaš poslovni uspeh jeste prvi utisak koji ćete ostaviti na vašeg italijanskog partnera.

Moderna privreda Italije počinje da se razvija nakon Drugog svetskog rata razvojem industrije, a poslednjih decenija i uslužnih delatnosti. Pedesete i šezdesete godine prošlog veka su godine pravog ekonomskog buma. Najveću zaslugu u privrednom usponu Italije ima tzv. porodični kapitalizam - nekadašnje male, porodične manufakture koje su do danas postale giganti svetskih razmera.
Najpoznatije italijanske kompanije nose nazive nekih od danas najbogatijih italijanskih porodica, kao što su Pirelli, Benetton, Stefanel, Illy itd.

INDUSTRIJA I KUPOVNA MOĆ

Vodeće grane industrije u Italiji su automobilska, hemijska, elektronska, moda i tekstilna industrija. Najveći udeo u bruto nacionalnom proizvodu ima tercijarni sektor (68,8 odsto), zatim slede industrija (29,1 odsto) i poljoprivreda (2,1 odsto). Italija je osma svetska sila po kupovnoj moći stanovništva, članica
Evropske Unije od osnivanja, članica G8 i Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).
Posle recesije tokom prethodnih nekoliko godina, i prošlogodišnjeg rasta bruto domaćeg proizvoda od svega 0,1 odsto, prema poslednjim predvidjanjima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) i Evropske komisije, Italija bi trebalo da do kraja 2006. godine zabeleži porast izmedju 1,1 i 1,5 procenata, a povoljnija ekonomska situacija u celoj Evropi će se pozitivno odraziti i na ukupan izvoz Italije.

TRGOVINSKA RAZMENA

Italiju za Srbiju vezuju istorijske i kulturne, a sve više i ekonomske spone. Sektori najvećeg interesovanje italijanskih preduzeća su prehrambena industrija, drvna industrija i proizvodnja nameštaja, tekstilna industrija, kao i industrija kože i obuće. Reč je o sektorima koji u Srbiji poseduju dugu tradiciju i veliki potencijal. O tome svedoče i brojke: u Srbiji postoji preko dve hiljade privatnih preduzeća koja se bave drvnom industrijom, i skoro hiljadu preduzeća koja se bave prehrambenim proizvodima.
Na listi zemalja u koje Srbija najviše izvozi Italija zauzima drugo mesto, odmah ispod Bosne i Hercegovine, a daleko iznad Nemačke. Srbija u Italiju najviše izvozi gvoždje i čelik, proizvode od kože, cipele, odeću, šećer, itd. Na listi zemalja uvoznika, Italija je na trećem mestu ispod Rusije i Nemačke. Srbija uvozi iz Italije tekstilne proizvode, mašine, krzno, i slično.

IZVOZNE PROCEDURE I STANDARDI

Zahvaljujući merama Evropske unije za stimulaciju izvoza iz balkanskih zemalja i uvodjenju autonomnih trgovinskih preferencijala, oko 95 odsto proizvoda koji se izvoze u Italiju ne podležu obavezi plaćanja carine ni količinskim ograničenjima.
Proizvodi koji podležu carini su pre svega vino, meso i riba, čelik, ali i neki tekstilni proizvodi.
Izvozne procedure i standardi kvaliteta u potpunosti odgovaraju procedurama i standardima Evropske Unije. Izvoz prehrambenih proizvoda podrazumeva posedovanje HACCP standarda (Hazard Analysis and Critical Control Point). Od medjunarodnih ISO standarda najvažniji su ISO 9000, medjunarodni standard kvaliteta koji se tiče 'business to business' poslovanja i ISO 14000 koji se odnosi na ispunjavanje zahteva vezanih za zaštitu životne sredine.

POSLOVNI OBIČAJI

Italijani su po poslovnom ponašanju slični Srbima, ali poseduju i niz specifičnosti. Sva istraživanja u oblasti interkulturalnog menadžmenta govore o izraženom italijanskom entuzijazmu u ophodjenju, ali i o značajnoj dozi formalnosti.
Od neprocenjive važnosti za vaš poslovni uspeh jeste prvi utisak koji ćete ostaviti na vašeg italijanskog partnera. To je ujedno i jedini utisak koji ćete ikad moći da ostvarite. Kako u ovom slučaju nema popravnog, posvetite se svom izgledu. Poslovna elegancija je imperativ: za muškarce odelo i kravata, a za žene umerena i moderna kombinacija. Kvalitetnii ili efektni detalji mogu mnogo da pomognu: sat, tašna, kravata. Na osnovu svega toga, Italijan će nesvesno procenjivati vaš socijalni status, imovinsko i bračno stanje. Od vašeg ukupnog imidža i držanja zavisiće koliko će vas Italijan poštovati.

SASTANAK SA ITALIJANSKIM PARTNEROM

Sastanke je neophodno ugovorati i do tri nedelje unapred. Radno vreme u Italiji je dvokratno, najčešće od 8.30 do 17.30 sa obaveznom pauzom za ručak od 13.00 do 14.00. Pri upoznavanju Italijani vole da ih predstavi treća osoba, te je stoga prikladno imati konsultanta koji gradi vašu mrežu kontakata s Italijom.
Tačnost se smatra velikom vrlinom naročito na severu. Ipak, oprostite svom italijanskom partneru dobrih 15 minuta kašnjenja. U izlaganju forma je od izuzetne važnosti. U oslovljavanju treba voditi računa o titulama italijanskih partnera, pa umesto sa "gospodine" tj. "signore", preporučljivo je raspitati se o stručnoj spremi i poreklu sagovornika i utvrditi da li je "dottore" (sve osobe sa visokom stručnom spremom), "avvocato", "ingegnere" ili možda "conte". Ukoliko niste sigurni u svoj italijanski, obavezno povedite prevodioca, jer se Italijani ne mogu pohvaliti dobrim znanjem engleskog jezika. Pri rukovanju i u razgovoru gledajte ih pravo u oči. Već pri drugom susretu, nije neoubičajeno razmeniti dva poljupca ili tapšanje po ramenu, čak i kada je reč o poslovnim partnerima.
Na sastancima se uglavnom ne donose velike odluke, nego u razgovorima u četiri oka. I u poslovnim prezentacijama (poslednjih godina su to najčešće Power Point prezentacije) estetika je od značaja, pa se potrudite da vaši slajdovi budu odmerenog sadržaja i prijatni za oko.
Ukoliko pregovarate ili saradjujete sa nekim većim sistemom, naročito ako je reč o nekoj državnoj organizaciji, imajte na umu da je italijanska birokratija jako spora i da je potrebno vreme da se odluke odobre i sprovedu.
Budući da su dobri lični odnosi od ključne važnosti za svaki poslovni uspeh ili saradnju sa Italijanima, neophodno je investirati dosta vremena u razvijanje bliskosti. Poželjne teme za razgovor su lična interesovanja, fudbal, dobra hrana, članovi porodice i... lepe žene. Ni po koju cenu nemojte ogovarati uspehe lokalnog fudbalskog tima, izbegavajte teme koje se odnose na politiku, uticaj katoličke crkve, mafiju i Drugi svetski rat.

Najvažnije italijanske institucije u Srbiji:
• Ambasada Republike Italije, Birčaninova 11, Beograd
• Institut za spoljnu trgovinu (ICE), Kneza Miloša 56, Beograd
• Institut za kulturu, Kneza Miloša 56, Beograd
• Predstavništvo regije Emilia Romagna, Jevremova 39, Beograd.

Marija Koprivica
Strategic Point