SIEPA
Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza Republike Srbije
Na ovim stranicama možete pronaći sve neophodne informacije vezane za izvoz nameštaja i ostalih proizvoda.
Informacije su preuzete sa internet stranica Agencije SIEPA: www.siepa.sr.gov.yu
O Agenciji SIEPA
Časopis INVESTICIJE
Priručnik za izvoznike
Aktuelne vesti Agencije SIEPA
Časopis za izvoznike EXPORTER
EXPORTER 5
PDV
Porez na poklon
Proverite kad i kako možete zatražiti povraćaj PDV-a po povratku iz inostranstva.
Koliko puta ste se do sada našli u situaciji da po povratku sa
poslovnog puta u inostranstvu sa sobom donesete i gomilu računa
iz hotela, restorana ili rent-a-car agencije. Naravno, ne želite da
vam nepotrebno zauzimaju prostor i bez razmišljanja ih bacate ili
ih, eventualno, stavljate u neku fasciklu i zaboravljate na njih.
Jednom američkom biznismenu je pre dvadesetak godina, dok
se avionom vraćao sa puta u Nemačkoj, palo na pamet da
pažljivije pogleda svoje fakture. Zapazivši zanimljiv tekst na njima,
po povratku je zatražio informaciju o njegovom značenju i dobio
objašnjenje da kao poreski obveznik ima pravo na povraćaj
plaćenog poreza na dodatu vrednost. Istog trenutka je shvatio
da bi od toga mogao da napravi dobar posao. Nekoliko godina
kasnije, biznis je već bio razvijen u celom svetu, a on je prodao
svoju kompaniju po visokoj ceni.
JEDNOSTAVNA PROCEDURA
Tržište povraćaja poreza na dodatu vrednost samo u Evropskoj
uniji danas vredi više od 11 milijardi evra. Od te sume prošle
godine podignuto je svega 53 odsto, što znači da neverovatnih 5,5
milijardi evra nikada neće dospeti u džepove onih kojima taj novac
po zakonu pripada. Srpska preduzeća odskora imaju mogućnost
da se svrstaju u prvu grupu.
Od juna prošle godine u Srbiji posluje CEE VAT Refund, firma koja
se nalazi u sastavu globalnog lidera u ovoj oblasti - kompanije
Meridian VAT Processing International Ltd. iz Dablina.
Interesantno je da je Srbija jedina zemlja u Jugoistočnoj Evropi
gde je ta kompanija proširila svoje poslovanje, nakon što je
procenila da domaći privrednici svake godine potroše nekoliko
stotina miliona evra na razne usluge u inostranstvu koje podležu
plaćanju PDV-a.
Medjutim, prema rečima Miroslava Dudukovića, direktora CEE
VAT Refund, mali broj preduzetnika koristi mogućnost refakcije
(povraćaja) poreza, delom zbog neinformisanosti, a delom i zbog
namere da ostanu u zoni netransparentnog poslovanja. S druge
strane, Duduković ističe primer Siemens-a u Srbiji koji je uspeo
da ostvari povraćaj poreza u prilično velikom iznosu.
Uslovi i procedura povraćaja PDV-a veoma su jednostavni. Jedini
formalan uslov koji podnosilac zahteva treba da ispuni jeste da
bude poreski obveznik, uz posedovanje fakture iz jedne od zemalja
koje vrše refakciju za pravna lica iz Srbije.
CEE VAT Refund sklapa ugovor na tri godine sa svojim klijentima
koji mogu da izaberu valutu u kojoj će im novac biti isplaćen.
Ukupna provizija za uslugu povraćaja iznosi 30 odsto, tako da
zainteresovana preduzeća dobijaju 70 odsto vrednosti poreza, pri
čemu ovako ostvareni prihod ne podleže daljem oporezivanju.
NESTANDARDNE USLUGE
Duduković dodaje da je, pored navedenih vrsta usluga, u praksi
moguć dogovor i o refakciji PDV-a za odredjene nestandardne
usluge, pod uslovom da je ona dopuštena propisima zemlje u
kojoj je porez plaćen.
Prilikom podnošenja zahteva za povraćaj potrebno je dostaviti
original fakture, potvrdu o poreskom obvezniku i rešenje o
registraciji, dok sam CEE VAT Refund preko svog principala
pribavlja original ovlašćenja za državu iz koje se potražuje porez
na dodatu vrednost.
POVRAĆAJ MOGUĆ IZ 15 ZEMALJA
Domaća preduzeća mogu ostvariti refakciju PDV-a iz ukupno 15
zemalja. U tu grupu, na žalost, trenutno ne ulaze neke zemlje koje
spadaju u naše najveće spoljnotrgovinske partnere, kao što su
Nemačka i Italija. Kao preduslov za odobravanje povraćaja, one
zahtevaju potpisivanje bilateralnih medjudržavnih sporazuma koje
bi, iz razumljivih razloga, trebalo da inicira Srbija. Jedan pokušaj
u tom pravcu završen je bezuspešno zbog neaktivnosti nadležnih
organa.
Po prirodi svoje delatnosti, novu inicijativu bi trebalo da pokrenu
Ministarstvo spoljnih poslova, Ministarstvo finansija ili
Ministarstvo za ekonomske odnose sa inostranstvom, mada ima
mišljenja da bi i sami privrednici, posredstvom Privredne komore
Srbije, mogli da pokrenu proces rešavanja ovog problema.
D. Pejčić
|