O NAMA  |  INDUSTRIJA NAMEŠTAJA  |  USLUGE PORTALA  |  NAŠI PARTNERI  |  KONTAKT  |  AKTUELNO   E-SHOP  ENGLISH    
USLUGE PORTALA
 Premium članovi 
 Baneri 
 Virtuelna prezentacija 
 Prioritetno mesto 
 Tržište ponude/tražnje 
Unesite ponudu ili potraznju
Ponudite usluge i robu - potražite najbolje cene
Upišite vašu kompaniju
POSLOVNI IMENIK
 Spavaće sobe  
 Dnevne sobe  
 Dečije sobe
 Kupatila
 Kuhinje
 Kancelarijski nameštaj  
 Specijalan nameštaj
 Podovi i obloge
 Osvetljenje prostora
•  Vrata i prozori
•  Prerada drveta
•  Mašine i alati
 Usluge i trgovina 
 Repromaterijal

SIEPA

Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza Republike Srbije

Na ovim stranicama možete pronaći sve neophodne informacije vezane za izvoz nameštaja i ostalih proizvoda.

Informacije su preuzete sa internet stranica Agencije SIEPA: www.siepa.sr.gov.yu


O Agenciji SIEPA

Časopis INVESTICIJE

Priručnik za izvoznike

Aktuelne vesti Agencije SIEPA

Časopis za izvoznike EXPORTER
   
           EXPORTER 5

ALEKSANDAR ANDREJEVIĆ, DIREKTOR NOVOSADSKOG SAJMA

Budućnost je u kongresima

Ima li Novosadski sajam potencijal da postane jedna od najznačajnijih sajamskih institucija Jugoistočne Evrope?

Vizija razvoja Novosadskog sajma, utvrdjena pre pet godina, nedavno je realizovana izgradnjom jedinstvenog sajamskokongresnog i poslovno-trgovačkog centra "Master". Aleksandar Andrejević, direktor Novosadskog sajma, sa ponosom ističe da će novoizgradjenih 20.000 kvadrata sajamskog prostora sa
novim kongresnim centrom svrstati Novosadski sajam u red evropskih sajamskih centara.
"Privrednici koji racionalno koriste sopstveno vreme prepoznaju koristi od kongresnih skupova i, u tom kontekstu, verujemo da će prostor od 1.200 mesta u plenumu, koliko potencijalno nudi kongresni centar "Master", upisati Novosadski sajam na mapu kongresnih centara Evrope", kaže Andrejević.

Exporter: Koji su aktuelni svetski trendovi razvoja medjunarodnih sajmova?

Sajamska delatnost prerasla je u svojevrsnu industriju koja iz godine u godinu omogućava da značajne koristi ostvare svi koji su u taj biznis direktno i indirektno uključeni, od regionalnih privreda, lokalnih zajednica, organizatora sajmova, transporta i turizma, do gradova domaćina koji dobijaju epitet sajamskog
grada čime se izdvajaju od ostalih i stiču posebne privredne i turističke prednosti.
Trendovi u sajamskoj industriji poslednjih godina upućuju na nekoliko značajnih pravaca razvoja: specijalizaciju sajamskih manifestacija, razvoj sajmova "četvrte generacije", ubrzan razvoj modernih izlagačkih strategija i stilova nastupa, kako dizajnom izložbenog prostora, tako i specifičnim aspektima
marketinškog izlagačkog nastupa. Kongresne aktivnosti, kao prateći segment izložbi, sve su izraženije i prerastaju u značajnu samostalnu aktivnost sajmova koji ih organizuju.
Jedino integrisanjem sajamskih i kongresnih aktivnosti u pravom smislu može da funkcioniše objedinjeno tržište dogadjaja i poslovnih skupova. Istovremeni razvoj i integracija kompleksa izložbenog i kongresnog prostora, uz maksimalnu fleksibilnost, preduslov su ostvarivanja takve strategije. Sajamske hale takodje mogu da se iskoriste, što predstavlja organizatorsku i logističku prednost za moto "misli veliko".

Exporter: Da li su sajmovi još u trendu i da li se njihov značaj smanjuje u uslovima razvijene prodaje putem interneta?

Trgovački sajmovi imaju dugu tradiciju i mnogima predstavljaju jedan od instrumenata prodaje. Velike izložbe kompanijama pružaju mogućnost da se sretnu sa potrošačima, dobavljačima konkurentima iz celog sveta. To je snažan način da se privuče veliki broj potencijalnih potrošača. Zato je izvesno da su
sajmovi i dalje u trendu. Verovatno je preciznija reč - u fokusu svih koji nameravaju da dugoročno, strateški i planski razvijaju politiku proizvoda, distribucije, ugovora, promocija...
Posetilac svakog sajma, kao jednog od privrednih dogadjaja, u prilici je da aktivno koristi sva čula i da svim čulima "doživi" proizvod i njegov kvalitet, asortiman ili servis. Gotovo ista "pravila" sajamskog nastupa važe i za usluge. S druge strane, svetska kompjuterska mreža kao kognitivni globalni medij, korisnički orijentisan, maksimalno ističe mogućnost interakcije, podržavajući želju korisnika da sazna
nešto novo ili nadje podatke koji ga interesuju. Osnovni zadatak komercijalnog sajta jeste da pomaže pri
kupovini, a ne da prodaje. Medjutim, internet ne umanjuje značaj sajmova, jer poslovni ljudi žele lični kontakt u komunikaciji.
Kupci žele da izloženu robu vide, dotaknu ili probaju. Internet se najčešće koristi kao sredstvo za podršku pri odlučivanju, pogotovu kad je u pitanju izbor izmedju više proizvoda. Postojanje elektronske trgovine Novosadskog sajma omogućava povezivanje proizvodjača i kupca u direktnom kontaktu i doprinosi unapredjenju poslovanja koje Novosadski sajam omogućava svojim izlagačima.

Exporter: Da li je realno očekivati da Novosadski sajam postane jedna od najznačajnijih sajamskih institucija Jugoistočne Evrope?

Po prirodi posla i po strateškom opredeljenju Novosadski sajam ne funkcioniše kao "ostrvo" još od pedesetih godina prošlog veka. Čvrsto povezivanje sa medjunarodnim strukovnim udruženjima, partnerima, ali i konkurencijom iz inostranstva, stvorilo je od Novosadskog sajma respektabilnu sajamsku
kuću u Jugoistočnoj Evropi.
Prvo članstvo u Medjunarodnoj asocijaciji sajamske industrije, registrovano još 1958. godine, do današnjih dana je proširivano prijemima novih sajamskih priredbi u medjunarodnu "sajamsku porodicu", a svojevrsni oblik poslovne zrelosti i spremnosti za proaktivni odnos prema okruženju Novosadski sajam je stekao inicijativom za osnivanjem Asocijacije sajmova Jugoistočne Evrope (EASE) - najznačajnije sajamske
institucije u ovom delu Evrope.

Exporter: Koliko su lokalni sajmovi značajni za regionalni razvoj zemlje? Možemo li očekivati njihov veći
privredni značaj u budućnosti?

Sajmovi, u osnovi, znače razmenu ideja, transfer robe i znanja, što označava komunikaciju i saradnju. Organizovanje dobrih sajmova stvara poverenje koje traje duže od godinu dana, što je i cilj svakom od organizatora priredbi. Upravo sa tom idejom, ciljem i zadatkom osnivana je Asocijacija sajmova Jugoistočne Evrope (EASE), kako bi se ostvarila edukacija menadžera projekta, medjunarodna afirmacija i razvoj lokalnih sajmova.
Veličine sajmova iskazuju se brojem učesnika, stranih izlagača, procentom stranih posetilaca, vrednošću sklopljenih poslova i sl. Zbog svega toga je značajno odrediti potrebe i želje ciljnih tržišta i od konkurencije uspešnije i delotvornije izvršiti transfer željenih zadovoljenja. Lokalni sajmovi moraju uskladiti tri zahteva: profit kompanije, zadovoljenje želja potrošača i društvene interese.

Exporter: Kakav je značaj stručnih sajmova za poslovanje preduzeća? Kako se sklapaju poslovi na
ovakvim sajmovima?

Firme koje se pripremaju za sajamske nastupe od samog početka moraju doneti odluku da li je sajam
na kojem nameravaju da se pojave specijalizovan ili ne. Još izvesnija je činjenica da je jedna grana retko zainteresovana samo za jednu publiku. U tom slučaju, poseta sajmu mora biti u širokoj osnovi. Treća bitna stvar je faktor imidža sajma koji će se održati u jednom gradu ili pokrajini (pitanje veze sajmova i šireg koncepta poslovnog turizma za jednu zemlju).
Kroz specijalizovane sajmove se najbolje opravda uloženi novac. Primera radi, razvijene sajamske kuće Zapadne Evrope izdvajaju pojedine branše, idu na subspecijalizaciju i od takvih dogadjaja prave nove izložbe. Primer je Sajam ANUGA u Kelnu, gde su izdvojeni konditorski proizvodi - sajam ISM
(Internationale Susswarenmesse).

Exporter: Po Vašem mišljenju, na šta preduzeća treba da obrate pažnju da bi njihov nastup na sajmu i prodaja bili uspešni?

U očima izlagača sajmovi se pojavljuju kao isporučioci kontakata koji će pomoći razvijanju komercijalne aktivnosti izlagača. Promišljen, planiran i kontinuiran napor uspostavljanja medjusobnog razumevanja preduzeća i njegove javnosti, odnosno okruženja može da bude višestruko koristan za sve koji su na bilo koji način u vezi s radom sajamske kuće, direktno ili indirektno.
Gotovo u svim istraživanjima pojam izlagač se poistovećuje sa pojmom prodavac, a pojam posetilac sa pojmom kupac. Da bi se ocenila uspešnost postavljenih ciljeva izlagača, odnosno da bi se izmerili rezultati, organizovalo i angažovalo osoblje i profilisali posetioci, koji se pripremaju za nastup na sajmovima neophodno je najpre da definišu odredjene ishode rezultata - sticanje novih kupaca na tržištu, uvodjenje novih proizvoda na tržište, promociju nove kompanije ili osvajanje novih tržišta.
Za pripremu sajmova sigurno da važi Pareto načelo 20:80 - 20 odsto usluga biće zaslužno za 80 odsto profita, 20 odsto poslova biće odgovorno za 80 odsto vrednosti onoga što se radi.
Naravno, potrebno je edukovati ljude koji će biti u direktnom kontaktu s javnošću na sajmu, učestvovati u dizajnu i izgradnji sajamskog štanda i pripremi propagandnog materijala.

Exporter: Kakvi su dalji planovi razvoja Novosadskog sajma?

Osnovna namera i strateško opredeljenje Novosadskog sajma usmereno je na maksimiziranje ponude prema dosadašnjim poslovnim partnerima, osmišljavanje i realizaciju sadržaja koji bi mogli da privuku nove klijente, tačnije razvoj relationship menadžmenta.
Verujemo da će novim kongresnim centrom koji bi trebalo da funkcioniše 365 dana u godini, uvodjenjem i razvojem centra robne berze u "Master centru", revitalizacijom starih sajamskih objekata i uvodjenjem novih specijalizovanih sajamskih manifestacija u kalendar priredbi udeo Novosadskog sajma u sajamskoj industriji Jugoistočne Evrope biti znatno veći.

I. Novosel