SIEPA
Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza Republike Srbije
Na ovim stranicama možete pronaći sve neophodne informacije vezane za izvoz nameštaja i ostalih proizvoda.
Informacije su preuzete sa internet stranica Agencije SIEPA: www.siepa.sr.gov.yu
O Agenciji SIEPA
Časopis INVESTICIJE
Priručnik za izvoznike
Aktuelne vesti Agencije SIEPA
Časopis za izvoznike EXPORTER
EXPORTER 3
IZVOZNI REZULTATI NADMAŠILI SVA OČEKIVANJA
Srbija regionalni rekorder u izvozu
Nakon što je nekoliko zemalja u okruženju saopštilo podatke o spoljnotrgovinskoj razmeni za prvih šest meseci ove godine, primetno je
da je Srbija zabeležila najviši rast izvoza. Prema podacima Zavoda za statistiku Srbije, taj rast iznosio je 53,7 odsto u odnosu na isti
period prošle godine. Odmah iza Srbije po stopi rasta izvoza našla se Bugarska sa 27,7 odsto, Rumunija sa 16,6 i Hrvatska sa 14,4
odsto.
Najveći obim spoljnotrgovinske razmene zabeležila je ujedno i najveća zemlja u regionu jugoistočne Evrope, Rumunija, koja je za prvih
šest meseci ostvarila razmenu od 25,6 milijardi evra. Na drugom mestu je Hrvatska sa ukupnom razmenom od 13,3 milijarde dolara.
Bugarska je za prvih pet meseci (poslednji podaci objavljeni su za maj) ostvarila razmenu sa inostranstvom u vrednosti od 11,07
milijardi dolara. Južni sused Srbije, Makedonija, u prvoj polovini godine imala je skromnu razmenu od svega 2,55 milijardi dolara.
Primetno je i da je Srbija jedina zabeležila pad uvoza (zvanična statistika kaže da je pad iznosio jedan odsto u odnosu na isti period
prošle godine). Najznačajniji rast uvoza imali su Bugarska (29,5 odsto) i Rumunija (22,9 odsto). Hrvatska je, medjutim, ponosna na
podatak da je uspela da izjednači rast izvoza i uvoza u odnosu na prethodni period, kada je uvoz rastao brže od izvoza. Osim toga, Srbija
je jedina zemlja u regionu koja je zabeležila značajniji pad spoljnotrgovinskog deficita. Pad srpskog deficita iznosio je 24,2 odsto dok su
ostale zemlje zabeležile rast (Hrvatska 14,4 odsto, Bugarska 30 odsto).
Posmatrajući uvoz, Srbija je ostvarila dvostruko niži rezultat u odnosu na zapadnog suseda. Za uvoz Srbija je u prvoj polovini godine
izdvojila 4,64 milijarde dolara, a Hrvatska više od devet milijardi. Hrvatski uvoz daleko je viši od bugarskog (6,4 milijarde), ali je lider u
ovoj oblasti ponovo Rumunija sa 14,7 milijardi evra.
Ono što je zajedničko zemljama jugoistočne Evrope svakako su spoljnotrgovinski partneri. I u ovoj, kao i u prošloj godini, zemlje Balkana
najviše su trgovale sa zemljama Evropske unije, pre svega sa Italijom i Nemačkom. Za Hrvatsku i Srbiju značajan partner bila je Bosna
i Hercegovina, dok su se zemlje istočnog Balkana orijentisale i na Grčku i Tursku. Značajan partner državama na Balkanu bila je i Rusija,
ali uglavnom kada je reč o uvozu energenata iz te zemlje.
|