SIEPA
Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza Republike Srbije
Na ovim stranicama možete pronaći sve neophodne informacije vezane za izvoz nameštaja i ostalih proizvoda.
Informacije su preuzete sa internet stranica Agencije SIEPA: www.siepa.sr.gov.yu
O Agenciji SIEPA
Časopis INVESTICIJE
Priručnik za izvoznike
Aktuelne vesti Agencije SIEPA
Časopis za izvoznike EXPORTER
EXPORTER 3
REPUBLIČKI FOND ZA RAZVOJ
Fond u funkciji razvoja privrede
U situaciji kad su za mnoga srpska preduzeća bankarski krediti i dalje prilično skupi, republički
Fond za razvoj ima izuzetan značaj u finansiranju privrednih programa. Više od 85 odsto kredita
odobrenih prošle godine činili su dugoročni krediti malim i srednjim preduzećima.
Fond se od svog osnivanja 1992. godine nalazi u stoprocentnom
vlasništvu države. Prvenstveno opslužuje projekte koji bi kod
komercijalnih banaka imali male izglede da budu prihvaćeni, ili bi
cena kredita bila neprihvatljivo visoka. U pregledu odobrenih
sredstava Fonda može da se nadje mnogo STR-ova i SZTR-ova
kojima je potrebno nekoliko hiljada evra da bi nabavili opremu i
proširili posao. Naravno, mali preduzetnici nisu jedini korisnici
kredita. U portfelju Fonda se nalaze i investicioni projekti poznatih
preduzeća vredni više stotina hiljada evra.
Ipak, Fond je pre svega orijentisan ka malim i srednjim preduzećima.
Od ukupne vrednosti kredita gotovo 95 odsto otpada na firme te
veličine. Prema rečima Olivere Božić, direktora Fonda, značaj te
institucije srazmeran je raspoloživim sredstvima koja su iz državnih
izvora relativno skromna. Medjutim, u poslednjih nekoliko godina
napravljen je zaokret u kreditiranju prema malim i srednjim
preduzećima u privatnom vlasništvu. Činjenica da su ta preduzeća
redovne platiše, omogućila je da se finansira zdraviji deo domaće
privrede.
Takodje, ono što Fond za razvoj izdvaja od sličnih institucija jesu
veoma povoljni uslovi kreditiranja. U 2004. godini kamatne stope
na dugoročne i kratkoročne kredite nisu prelazile pet odsto
godišnje. S obzirom na to da je kao jedan od osnovnih ciljeva Fonda
postavljen ravnomerniji regionalni razvoj Srbije, visina kamatne
stope prati nivo razvijenosti opštine u kojoj je planirana konkretna
investicija.
Sa druge strane, za kratkoročne izvozne kredite i kredite za
likvidnost kamatna stopa je iznosila pet odsto, uz period povraćaja
od šest meseci. Od ukupno odobrenih 9,25 milijardi dinara prošle
godine, više od 85 odsto činili su dugoročni krediti malim i srednjim
preduzećima. Ostatak, 15 odsto, činili su kratkoročni krediti i
krediti gradjanima i samostalnim radnjama.
Kad je reč o granskoj strukturi, u portfoliju Fonda preovladjuju
prehrambena, drvna, metalopreradjivačka i hemijska industrija.
Gotovo tri četvrtine odobrenih sredstava namenjeno je firmama iz
tih branši. U saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i poslovnim
bankama Fond je finansijski podržao i primarnu poljoprivrednu
proizvodnju sa više od 3,2 milijarde dinara dugoročnih i
kratkoročnih kredita.
Kako navodi Božić, Fond za razvoj kreditira mala preduzeća uz
garanciju poslovne banke komitenta. "Procenat zaključenja
kredita je visok, negde oko 70 odsto, što znači da su Banke
partneri Fonda u realizaciji investicionih programa. Problem
komercijalnih banaka je u tome što za sada nemaju izvore za
dugoročno kreditiranje. S druge strane, mi odobravamo i
kratkoročne izvozne kredite sa kamatnom stopom koja trenutno
iznosi šest odsto na godišnjem nivou i rokom povraćaja od šest
meseci."
Od ove godine ponuda Fonda za razvoj obogaćena je novim
vrstama kredita. Mikro krediti u vrednosti od pet do 20 hiljada evra,
sa kamatnom stopom od jedan odsto i periodom povraćaja od tri
do pet godina, omogućavaju fizičkim licima da započnu sopstveni
biznis. Prednost imaju oni programi koji predvidjaju otvaranje većeg
broja radnih mesta. Isto važi i za investicione projekte u Kragujevcu,
Boru i Vranju. Visina kredita za ulaganja u tim gradovima kreće se
od 15 miliona dinara za manje od 24 novih radnika do
neograničenog iznosa u slučaju zapošljavanja preko sto prethodno
nezaposlenih.
Iako Fond za razvoj ima i naglašenu socijalnu funkciju, to ne
podrazumeva blaže kriterijume kod ocenjivanja investicionih
projekata. Naplata odobrenih kredita predstavlja, uostalom, i
najvažniji izvor finansiranja rada Fonda. Na odluku o davanju
kredita najviše utiče ocena kreditne sposobnosti investitora koja se
dobija kombinovanjem više pokazatelja, kao što su profitna i
finansijska stabilnost, tokovi gotovine, neto obrtni fond, zaduženost
i urednost vraćanja zajmova.
KAKO DO KREDITA
Sve informacije o proceduri prijavljivanja za kredite Fonda za razvoj,
kao i o uslovima kreditiranja nalaze se na internet prezentaciji
www.fondzarazvoj.sr.gov.yu . Na istom mestu može da se
nadje i potpun pregled odobrenih sredstava u poslednje vreme.
D. Pejčić
|