O NAMA  |  INDUSTRIJA NAMEŠTAJA  |  USLUGE PORTALA  |  NAŠI PARTNERI  |  KONTAKT  |  AKTUELNO   E-SHOP OGLAŠAVANJE  namestaj24.com   
KORISNE PREČICE
 Cenovnik oglašavanja
 Utisci naših klijenata
 Statistika poseta Portalu  
 Članovi Portala
 Zanimljivi članci
Upišite vašu kompaniju
POSLOVNI IMENIK
Spavaće sobe  
Dnevne sobe  
Dečije sobe
 Kupatila
 Kuhinje
 Kancelarijski nameštaj  
 Specijalan nameštaj
 Podovi i obloge
 Osvetljenje prostora
 Vrata i prozori
 Prerada drveta
 Mašine i alati
 Usluge i trgovina 
 Repromaterijal

ČLANCI O UREĐENJU ENTERIJERA
Najnovije ideje i trendovi u uređenju i opremanju enterijera


Biljke precišćavači prostora

 

Naucnici su pre više od 20 godina došli do otkrica da su odredene sobne biljke odlicni precistaci vazduha. Princip precišcavanja leži u razmeni gasova. Zagadivaca apsorbuje lišce biljke.

Mikro-organizmi koji žive u korenu biljke pretvaraju zagadivaca u organski proizvod koji služi za ishranu biljke. Biljka dalje emituje vodenu paru kroz proces koji se naziva transpiracija i na taj nacin poboljšava kolicinu vlažnosti i kiseonika u domu. Što je biljka veca to je površina lista veca i samim tim i razmena gasova bolja.

Specijalisti procenjuju da je za maksimalan ucinak potrebna najmanje jedna biljka na 9m2. Raznovrsnost biljaka i njihova velicina proporcionalno uvecavaju efekat. Biljke mogu da se postave u svim prostorijama, racunajuci i sobe za spavanje.

Naime, uprkos uvreženom mišljenju, kolicina ugljen-monoksida koje nocu biljke emituju zanemarljiva je u poredenju sa kolicinom kiseonika koju emituju tokom dana. Uostalom, onda bi bilo logicnije izbaciti osobu sa kojom delite prostoriju. Najbolje je da u razlicitim prostorijama, prema potrebi i vrsti najcešcih zagadivaca, držite biljku ili skupove razlicitih biljaka koje najviše odgovaraju vašim potrebama za precišcavanjem.

Da bismo vam olakšali izbor, dajemo vam spisak najcešcih kucnih zagadivaca i biljaka koje se protiv njih bore.

Amonijak je hemijsko jedinjenje koje ima izuzetno jak i neprijatan miris. Nalazi se u brojnim odmašcivacima i u nekim proizvodima za cišcenje poda i kuhinje. Pored toga stvaraju ga neki otpaci, frižideri, cigarete...

Biljke koje su efikasne u borbi protiv njega su: flamingov cvet – Anthurium, azaleja, hrizantema, fikus bendžamin, palma Rhapis excelsa, spathiphyllum (ljiljan mira)...

Benzen je najjednostavniji aromaticni ugljovodonik. To je bezbojna tecnost karakteristicnog mirisa. Otrovan je i kancerogen i u tecnom i u gasovitom stanju. Mnogo se koristi u hemijskoj industriji kao rastvarac i kao sirovina za druge proizvode. Stvara se pri proizvodnji plastike, sintetickog kaucuka i boja.

Najefikasniji borac protiv njega je bršljan (uništava 90%), spatifilum (80%), Dracaena Marginata (79%), Dracaena Warneckii (78%), Pothos (73%), svekrvin jezik - Sansevieria (53%), Aglaonema (48%), gerber, hlorofit – Chlorophytum, hrizantema, šaflera – Schefflera...

Formaldehid je bezbojan gas prisutan u brojnim proizvodima koji se nalaze pod našim krovom. Izvorište su mu proizvodi za industriju nameštaja i materijala za gradnju, za slike, tapete, karton; deterdženti i omekšivaci, lepkovi, lakovi, sredstva za cišcenje, kozmeticki proizvodi, cigarete, neke tkanine koje se ne cepaju, a nalazi se i u dimu vatre grejnih tela koja rade na drva... Od 2004. godine je klasifikovan kao „sigurno kancerogen" proizvod.

Biljke koje se bore protiv formaldehida jesu: pre svih - aloja (90%), hlorofit (86%), filodendroni (80%), dracaena fragans (70%) i fikus bendžamin (70%), Aglaonema, Anthurium, hrizantema, kroton, ciklama, druge vrste dracene, fikus Elastica, gerber, bršljan, palma, potos, rhapis, svekrvin jezik, spatifilum...

Ugljen-monoksid je gas bez mirisa i bez boje. Prisutan je u našim domovima zbog lošeg odlaganja proizvoda raspadanja, odsustva dobre ventilacije u prostorijama, neodržavanja grejnih tela, zbog proizvodnje tople vode i zbog aparata za domacinstvo. Glavobolje i mucnina su prvi znaci slabe izloženosti ugljen-monoksidu. Vrtoglavica, pospanost, povracanje i slabi refleksi jesu pokazatelj vece izloženosti. Nalazimo ga u aparatima za domacinstvo koji rade na principu unutrašnjeg sagorevanja. Pušenje je glavni izvor konstantne izloženosti.

Biljke koje i uništavaju ugljen-monoksid su: hlorofitum (96%), pothos (75%), Anthurium, azaleja, hrizantema, kroton, ciklama, Dracaena Marginata, fikus Elastica, paprat Nephrolepis exaltata Bostoniensis, orhideja, palma, Schefflera...

Mikro-talasi su elektromagnetski talasi cija je talasna dužina izmedu infracrvenih i radiodifuznih talasa. Njihovo izvorište u kuci su bežicni telefoni, racunar, mikro-talasna pecnica, televizor...

Biljke koje su efikasne protiv mikro-talasa su kaktus i japansko drvo Crassula

Penta-hlorofenol ili PCP koristi se kao fungicid, za zaštitu drveta, za impregnaciju vlakana i tkanina koji nisu namenjenni za izradu odece i mebla, kao herbicid i insekticid. Protiv njega su uspešni filodendroni i to Philodendron Selloum i Scandens.

Toluen, poznat i kao metilbenzen i fenil-metan, jeste hemijski spoj koji spada u grupu aromatskih ugljovodonika. Ima karakteristicni miris, svojstven mnogim aromaticnim ugljovodonicima. Jedan je od sastojaka benzina. Nalazi se i u motornom ulju. Koriste ga kozmeticka industrija i farmacija. Služi za proizvodnju lepkova i tretiranje kožnih proizvoda.

Protiv njega nam u domu pomažu: hlorofit, Dracaena marginata, paprat gerber, potos, svekrvin jezik, spatifilum...

Trihloretilen metanal ili formaldehid ili formol je bezbojan gas prisutan u mnogobrojnim proizvodima koje držimo u kuci. Iritira kožu i disajne organe i deluje na centralni nervni sistem. Nalazi se u rastvaracima, odmašcivacima metalnih predmeta, sredstvima za suvo cišcenje odece, kao ostatak organskih proizvoda. Klasifikovan je kao „verovatan kancerogen".

Preraduju ga sledece sobne biljke: spatifilum (40%), Dracaena Warneckii (23%) i marginata (13%) svekrvin jezik (13%), bršljan, hrizantema, gerber...

Pojam ksilen odnosi se na grupu od tri derivata benzena. Tehnicki, ksilen je mešavina njegova tri izomera. Nalazi se u motornom ulju, tiskovini, lepkovima, bojama, rastvaracima, lakovima, sredstvima za cišcenje, pesticidima...

Protiv njega treba gajiti: Anthurium, azaleju, hlorofit, ciklamu, dracene, fikus bendžamin, paprat, palmu, Phoenix Robellini, Rhapis, svekrvin jezik, šefleru, spatifilum, Syngonium...

Treba zapamtiti i da sobne biljke doprinose smanjenju svih bolova u grlu, prehlada za 30% i za 23% smanjuju isušivanje kože.

Pronadjite nameštaj na web sajtu Namestaj24.com

_

Povratak na stranicu Članci

Imate članak?
Želite da ga postavite?

Pošaljite nam članak na info@serbianfurniture.org sa naslovom "Članak za postavljanje na Portal".